петак, 14. новембар 2014.

Министарка ће предложити да премије за млеко...

Министарка пољопривреде Снежна Богосављевић Бошковић изјавила је да ће предложити да премије за млеко остану, и то седам динара по литру. Министарство није задовољно досадашњим ефектима те врсте помоћи

из државне касе, а фармери негодују због тога што ће, по најавама, премије бити укинуте.
Ако Влада Србије испоштује своју намеру да дотацију по литру млека укине 2016. године, сви произвођачи остаће без тог прихода. Заправо, без икаквих државних подстицаја биће они који немају уматичену стоку, а план је да се плаћају само субвенција по грлу.
Пракса плаћања субвенција по грлу се одомаћила у ЕУ, али то никако не би одговарало нашим малим произвођачима, односно онима чија грла нису регистрована. Мали произвођач на селу који има две краве, када се удружи с неколико сличних, сада може продати вишак млека и за то добити премију, а ако се оне укину, више неће имати мотива да производи млеко.
– Предложићемо да премије остану седам динара, али то не значи да смо задовољни ефектом уложених пара – казала је министарка, и објаснила да се траже, по угледу на ЕУ, бољи и оптимални модели трошења новца за те намене.
Стратегија пољопривреде и руралног развоја 2014–2024. године предвиђа смањивање мера које нису Светској трговинској организацији и ЕУ комфорне, кажу у Министарству пољопривреде. Таква оријентација подразумева напуштање досадашњег начина дотирања испорученог млека и прелазак на плаћање према квалитету млека. Премија према квалитету била би прелазна шема до потпуног укидања.
У Централној асоцијацији произвођача млека Војводине оцењују да ће Србија на тај начин сигурно остати без млека. Укидањем субвенција, спречавањем развоја фарми, долазимо у ситуацију у којој ће фармерима бити лоше па ће и остале гране имати велике проблеме, веле сточари окупљени у тој асоцијацији.
Међутим, у Привредној комори Србије објашњавају да будућа политика премирања фармера има и предности. Наиме, биће већи проценат квалитетног млека, што говори о доброј исхрани и хигијени муже, као и о томе да полако улазимо у ред земаља које могу извозити у ЕУ. У ПКС-у напомињу и да наше краве дају у просеку упола млека него оне у европским земљама, а њихов ранг досежу само велики произвођачи.
Иначе, држава даје премију за 130.000 грла и она је мања него у земљама у окружењу. Националне референтне лабораторије за млеко још нема, а најновији рок за њено отварање је 2015.
С. Г.

Тражи се квалитет
Директор „Имлека” Слободан Петровић каже да премије не треба да буду исте свима, него распоређене по квалитету и количинама.
– Задатак ове владе је да добијемо националну референтну лабораторију, која контролише квалитет и онај ко нема квалитетно млеко, не може добити премију – истиче Петровић.
Дневник

Prisustvo ove devojke mnogi skupo plaćaju, ali ona nije prostitutka! (VIDEO)

Njen posao je "teško" definisati. Naime, Rajli za život zarađuje tako što izlazi sa starijim, bogatim i uglavnom oženjenim muškarcima, koji je pritom obasipaju hiljadama dolara, besplatnim putovanjima, luksuznim odmorima i poklonima.


Moglo bi se reći da oni pritom varaju svoje supruge, ali Rajli se nikad "ne skida do kraja" te su u njenu ponudu uključena samo toples izdanja.
Iznos njene mesečne plate takođe je teško tačno definisati te isti zavisi o broju mušterija, ali u emisiji Fila MekGrejva, poznatijeg kao Doktora Fila, otkrila je da je zadovoljna iznosom novca koji zarađuje.
"Neki odmah na početku traže od mene seks, ali im odmah objasnim kako stvari stoje. Ako će prihvatiti moje uslove onda im pravim društvo, ako ne, onda odu", objasnila je 26-godišnja Rajli, koja smatra da njene usluge pružaju psihoterapijski učinak na njene klijente i njihove brakove.
"Oni traže ono što im njihova supruga više ne nudi. Jednom kada stupite u brak, uskoro izgubite interes za drugu stranu. Supruge se često udebljaju, nije ih više toliko briga za njihov izgled, ne šminkaju se. Nestaje romantika i nema više držanja za ruke", kazala je devojka.
"Nakon druženja sa mnom, postaju bolje raspoloženi te su mnogo zadovoljniji svojim odnosima sa suprugama", dodala je.
"Jednom prilikom ti je plaćen put u Los Anđeles, dobila si sedam hiljada dolara u gotovini, nakon čega si putovala u Njujork, gde si potrošila dodatnih šest hiljada dolara na hotelski smeštaj i 11 hiljada dolara tokom same posete. Želiš nam reći da ti oni taj novac poklone tek tako, jer se samo družiš s njima", upitao ju je doktor Fil.
"Osim toples izdanja, moje usluge uključuju i neke fetiše", potom mu je objasnila Rajli. "Fetiš sa stopalima mi je najomiljeniji. Nema tu ništa čudno. Ako vam neko plati 500 dolara kako bi vam polizao stopala, ne znam zašto bi mi bio problem da zavrnem nogavice", otkrila je Rajli.
Iako su je mnogi optužili za raspad čak nekoliko brakova, ona se ne oseća krivom zbog svog načina života.
ALO

Ma kakav seks žene samo žele ovo...

Autor: tportal.hr/N.M. Foto:Profimedia.rs 24sata
Stres na poslu, brojne obveze u porodici, zdravstvene poteškoće, umor... Sve to i još mnogo više promenilo je prioritete na lestvici ženskih želja...
| Foto: Profimedia.rs

Zamislite čistu i mirisnu posteljinu i noć ispunjenu zadovoljstvom… Kada ste zamisli tu scenu, što vam je zapravo palo na pamet - spavanje ili seks?
 
Ako je vaš odgovor spavanje, onda znajte da niste sami!
 
Najnovije istraživanje pokazuje da čak 65 odsto žena više voli kvalitetan san nego seks.
 
Kako pokazuje istraživanje internetske stranice "Today", brojne žene su neispavane. Ubrzan ritam života ne dopušta im da se odmore pa zato većina njih i mašta o kvalitetnom snu. Gotovo 60 odsto žena u istraživanju je izjavilo kako gotovo nikada ne uspeva sebi da osigura osam sati sna tokom noći.
 
A da li je loše to što je ženama spavanje postalo draže od seksa?
 
Zapravo i nije.
 
Kao i mnoge druge stvari u životu, i spavanje je uzročno posledično povezano sa seksom. Drugim rečima, ako žena nije odmorna i naspavana, ima slab libido i ne može da bude "zaigrana" u seksu.
 
Ali,  kad je naspavana, seksualna želja joj je jača pa je samim time i seks bolji.
 
Kvalitetan san preduslov je i za dobro zdravlje, zato, kako kažu stručnjaci, žene ne bi trebalo da zanemaruju česte znakove umora.
 
To znači da moraju da preduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi sebi osigurale osam sati kvalitetnog sna.
 
Definicija kvalitetnog sna uključuje odlazak na spavanje između 22 i 23 sata, i  spavanje u sobi u kojoj ništa neće remetiti san.
www.24sata.rs

Potraga za napadačem u plavoj jakni i crnoj dukserici!

POTRAGA ZA NAPADAČEM Policija kontroliše izlaze iz Beograda, blokirane glavne ulice

Policija kotroliše sve izlaze iz grada, nakon što je upucan biznismen Milan Beko ispred svoje kuće na Senjaku, saznaje "Blic". Policija traga za napadačem u plavoj jakni i crnoj dukserici.
- U Beogradu su trenutno u blokadi glavne saobraćajnice i izlazi iz grada. Na terenu su sve operativne ekipe koje rade na itentifikaciji izvršilaca zločina – rekao je načelnik PU Beograd Veselin Milić za Blic. 
 
Milić je dodao da se verovatno traga za dva napadača. U glavnim ulicama se zaustavljaju vozila.
 
 On je odmah prebačen u beogradski Urgentni centar.
 

Beko je u bolnicu dovezen bez svesti, a sa njim je bio vozač.
 
Kako nam je rečeno u Urgentnom centru, Beko je operisan, njegovo stanje je trenutno stabilno ali se lekari uzdržavaju od davanja prognoza.
 
Prema prvim informacijama iz policije, Beko je upucan u sačekuši ispred svoje kuće. Nepoznati napadač je Beka čekao u žbunju. Kada se Bekov automobil zaustavio ispred kuće, napadač je prišao vozilu i dva puta pucao Beku u stomak dok je izlazio iz automobila. 
Blic online

PODRŠKA BEKU: Ispred Urgentnog okupljeni Kostić, Jovanović, Spasojević, Tomanović!

Ispred Urgentnog centra, u koji je odmah posle upucavanja zbog operacije prevezen Milan Beko, okupila se grupa njegovih prijatelja i saradnika, među kojima su Miodrag Kostić, Toplica Spasojević, Čedomir Jovanović, Milorad Vučelić i advokat Zdenko Tomanović.
Ispred ulaza u Urgentni centar nalazi se i policija, što je rutinska procedura kad su u pitanju slučajevi ranjavanja vatrenim oružjem.

Kako je najavljeno, očekuje se da će novinari više informacija iz Urgentnog centra dobiti oko 20.15 sati. 

Beko je danas oko 17 sati ispred svoje kuće na Dedinju pogođen u stomak sa dva metka, a prevezen je u Urgentni centar gde je podvrgnut operativnom zahvatu. 

Policija traga za napadačem.
Press Online

ŽENA ZA TRAKTOROM OBIŠLA CEO SVET!

Nakon što je za upravljačem traktora prešla ceo afrički kontinent, Holanđanka Manon Osevort odlučila je da nastavi svoju odiseju do Južnog pola.
Na pitanje kako ljudi reaguju na njenu nameru da na traktoru pređe 4.500 kilometara preko leda i snega, ova 38-godišnja žena odgovara: "Smatraju me ludom, ali samo dok me ne upoznaju!"
"Traktor za mene predstavlja nešto što je sa 'obe noge na zemlji', nešto što ste naumili i što ćete svakako ostvariti, makar vam to išlo sporo, tako što ćete biti uporni i zadržati smisao za humor", objasnila je ona.
Pre polaska na snežnu ekspediciju, Manon proverava svoj veliki crveni traktor marke Massey-Ferguson sa ojačanim gumama, smešten u hangaru u Kejp Taunu, u Južnoj Africi.
Do ruske istraživačke stanice Novolazarevskaja, na obali Antarktika, prevešće je ruski teretni avion. Odatle će se 21. novembra otisnuti na Južni pol, da bi se potom vratila u rusku bazu.
"Deset kilometara na sat, to bi bilo dobro. 15 bi bilo odlično, a 20 fantastično", navela je hrabra Holanđanka.
Traktor će morati da ide 24 časa kako se ne bi smrznuo. Tim ritmom, Manon se nada da će prelaziti od 100 do 200 kilometara dnevno i da će trasu završiti za četiri do najviše šest nedelja.
Društvo će joj praviti Nikola Bašele, francuski mehaničar koji će se s njom smenjivati za upravljačem traktora, kao i šest drugih osoba, među kojima TV ekipa koja će dokumentovati njenu avanturu.
Manon je na ovu ideju došla još 2005. godine kada je kao glumica i rediteljka postavila komad o devojčici koja na traktoru odlazi na kraj sveta.
Poželela je da i sama ostvari jednu takvu pustolovinu, pa je krenula iz svog rodnog sela u Holandiji ka najužnijoj tački Afrike.
"U Egiptu, Sudanu, ljudi bi počeli da se smeju videvši ženu na traktoru, a ja sam pomogla sili automobila i kamiona u kvaru na putu", podseća se ona.
"Imala sam 27 godina kada sam krenula na put, a kada sam stigla u Namibiju, shvatila sam da ću napuniti 33 godine i pomislila sam da nikada neću stići na cilj", kazala je Manon, prenosi AFP.
Od tada je ova "traktor devojka" napisala knjigu, prodala majice sa slikom traktora, rodila dete, postala aktivna na internetu i pronašla sponzore za nastavak putovanja.
Kada stigne na Južni pol, Manon obećava da će napraviti ogromnog Sneška Belića u čiji će trbuh zakopati "vremensku kapsulu" koja će moći da se otvori za 80 godina.
"Želim da napravim kapsulu sa snovima sveta kako bi deca i ljudi u budućnosti mogli da saznaju o čemu smo sanjali, a ne samo o politici i ratovima", objasnila je ona.
Jedino zbog čega žali je što će Božić provesti usred snežne pustinje Antarktika umesto sa svojom ćerkom.
Novi Magazin

VIDEO - MILAN BEKO ŽIVOTNO UGROŽEN!

Biznismen Milan Beko ranjen je u stomak sa dva hica iz vatrenog oružja ispred svoje kuće na Senjaku u Ulici Andre NIkolića 23. Kako nezvanično saznaje N1, policija traga za napadačem koji je u bekstvu.
Kako saznaje N1, napadač je iskočio iz žbunja i u Beka ispalio najmanje pet hitaca, od kojih su ga dva pogodila u stomak. Beka je do Urgentnog centra odvezao njegov lični vozač, gde je posle reanimacije operisan.
Kako je za N1 rečeno u Urgentnom centru, informacije koje su preneli pojedini mediji da je Beko preminuo, nisu tačne, ali on jeste životno ugrožen.
Zbog policijske akcije koja je u toku, saobraćaj u Beogradu odvija se otežano. Na kružnom toku na Topčiderskoj zvezdi policija zaustavlja automobile i evidentira vozače.
Milan Beko, poznati srpski biznismen, je rođen u Herceg Novom 1961. godine. Prvo zaposlenje dobio je u marketinškoj agenciji “Spektra”, a potom je postao i njen vlasnik. 1993. je vodio političku kampanju Demokratske stranke pod nazivom “Pošteno”, koja je osvojila tada neverovatnih 27 mandata.


Milan Beko Izvor: REUTERS
Javnosti je postao poznat 1996. godine kada ga je Slobodan Milošević imenovao za ministra privatizacije i uspeo da napiše zakon o privatizaciji i proda Telekom za oko 1,5 milijardi nemačkih maraka i spasi režim od bankrotstva.Bio je predsednik Upravnog odbora fabrike automobila “Zastava” za vreme NATO bombardovanja. 2000. godine je bio prvi na listi Jugoslovenske levice u Kragujevcu.
Sve funkcije je napustio nakon 05.10.2000. godine. 2004. godine je obezbedio da Knjaz Miloš preuzme kompanija “FPP Balkan Limited” čiji je on bio savetnik. Kupac je Luke Beograd, zbog čega je početkom godine saslušavan u policiji.
Kupac je i Večernjih novosti i C marketa. Zbog korupcije u privatizaciji Telekoma svedočio je i pred italijanskim pravosudnim organima.
Kum je pokojnog premijera Zorana Đinđića, kome je krstio sina Luku, a spominje se i kao finansijer LDP-a. Poslednjih godina radi kao partner Miroslava Miškovića u mnogim poslovnim akcijama.
N1 info

MILAN BEKO - VIDEO: NAPADAČ VREBAO IZ ŽBUNA

Srpski tajkun Beko ranjen vatrenim oružjem

Beogradski biznismen Milan Beko je pogođen s dva hica u tijelo ispred kuće u naselju Dedinje.


Srpski biznismen Milan Beko ranjen je u pucnjavi koja se dogodila u večernjim satima u petak ispred njegove kuće u elitnom beogradskom naselju Dedinje.
Beko je pogođen s dva hica u tijelo - u grudi i stomak. Prevezen je u Urgentni centar, javlja reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.
Policija traga za napadačem koji je, po navodima medija, pucao u Beku dok je ulazio u automobil.
Na mjesto događaja došli su policija i hitna pomoć.
Blokirana ulica
"Uviđaj beogradske policije i specijalnih jedinica je u toku, a blokiran je deo ulice gde je pucano na Milana Beka. Do kuće u kojoj živeo ne može se doći", javio je Al Jazeerin Marko Subotić.
Iz Urgentnog centra, dodaje Subotić, nisu mogli reći u kakvom je stanju Beko, odnosno je li životno ugrožen ili nije.
Beko je jedan od najvećih srpskih tajkuna, javlja Kostić, te podsjeća kako se o njemu govorilo prije tri mjeseca kad se ponudio da postane prvi čovjek Železnica Srbije.
"Zbog privatizacija Luke Beograd, koja je ocenjena kao jedna od spornih, odgovarao je na pitanja istražilaca. Reč je o tajkunu koji se nalazio u raznim vladama, a njegov glavni biznis je bio da kupuje stara preduzeća na tenderima. Jedna od njih bila je i Luka Beograd u kojoj je kupio 93 odsto akcija", javlja Kostić.
Nema službene potvrde iz policije o pucnjavi na Dedinju.
Tajkun blizak vlastima
Iako je završio Saobraćajni fakultet u Beogradu, nikad nije radio u struci nego se do ulaska u politiku prije 21 godinu bavio marketinškim i trgovinskim poslovima, podsjećaju beogradski mediji.
Tokom '90-ih Beko je postao blizak vladajućim strukturama, a 1997. godine, kao nestranački stručnjak, postao je ministar za vlasničku transformaciju u vladi Mirka Marjanovića.
Autor je Zakona o privatizaciji, za čijeg je trajanja strancima prodano 49 posto vlasništva Telekoma Srbije.
Godine 2003. ušao je u Vladu SR Jugoslavije premijera Momira Bulatovića.
Tokom prošlog desetljeća sudjelovao je, izravno ili posredno u nekoliko velikih privatizacija – kupnji najvećih srpskih mljekara, kompanije „Knjaz Miloš“, „Luke Beograd“, te u privatizaciji Večernjih novosti i „C marketa“.
Al Jazeera

OPLJAČKANA BANKA U ...

Maskirani razbojnik opljačkao je danas oko 15:30 ekspozituru Čačanske banke u Ulici Radiše Poštića u Čačku i iz nje odneo oko 500.000 dinara.
Razbojnik je razbio staklo ekspoziture iz Skopske ulice, a u momentu pljačke, osim zaposlenih, u prostorijama Čačanske banke bilo je i nekoliko klijenata. Prilikom pljačke niko nije povređen.

Čitav događaj snimljen je bezbednosnim kamerama banke i biće predat policiji. Filijala Čačanske banke u Ulici Radiše Poštića bila je na meti razbojnika i pre nekoliko godina, otkada su u njoj pojačane mere bezbednosti. 
Blic online

ITALIJA GORI: Socijalni nemiri i protesti u više...

U nekoliko gradova u Italiji danas su organizovani takozvani protestni socijalni štrajkovi, a nasilje je prijavljeno u Milanu i Padovi, dok se u Rimu nekoliko demonstranata popelo na zidove Koloseuma, javila je italijanska novinska agencija ANSA.
Štrajk: Radničke demonstracije u Rimu protiv ekonomske politike vlade
U protestima u Rimu učestvuju manji sindikati nezadovoljni Zakonom o reformama radnih mesta i merama štednje u budžetu. Demonstranti su se popeli na građevinsku skelu oko Kolosema, gde su istakli transparent "Bez Zakona o radnim mestima i privatizacije javnih službi".
 
Protestni marš u Rimu počeo je bacanjem jaja i petardi na zgradu Ministarstva ekonomije.
Sukobi sa policijom u Napulju
 
Protesti ispred Ministarstva finansija u Rimu
Nekoliko policajaca povređeno je u Padovi tokom sukoba ispred zgrade univerziteta. Nasilje je izbilo kada su demonstranti pokušali da dođu do lokalnih kancelarija Demokratske partije premijera Matea Rencija.
 
U Milanu su veliki miting organizovali najveća konfederacija sindikata CGIL i njihov ogranak metalskih radnika FIOM, koji štrajkuju na sjeveru Italije.
 
Radničko okupljanje u Milanu
Policija je koristila suzavac i napala studente koji su pokušavali da probiju kordon. Studenti su odgovorili bacanjem boca, baklji i drugih predmeta na policajce.
 
Štrajk radnika gradskog saobraćaja izazvao je brojne probleme u raznim dijelovima Italije.
 
U Napulju su demonstranti blokirali saobraćaj na obilaznici u južnom delu grada. 
Blic online

RIBOKRAĐA uništava vode u Vojvodini, alasi protestovali ispred...

Alasi protestovali ispred Banovine zbog uništavanja Tise

Asocijacija alasa Srbije danas je organizovala protest ribara ispred zgrade Vlade Vojvodine sa ciljem da skrene pažnju na uništavanje ribljeg fonda, zagađenje voda i životne sredine.
Banovina_2
Protestu su se odazvali uglavnom ribari sa ribolovnog područja "Tisa 1" i "Tisa 2", odnosno oni koji se privrednim ribolovom bave na reci Tisi od granice do njenog ušća, a bilo je i nekoliko ribara iz drugih ribolovnih područja.

Odmah po okupljanju delegacija alasa predvođena predsednikom Asocijacije Dragoljubom Ristićem sastala se sa pokrajinskim sekretarom za urbanizan, graditeljstvo i zaštitu životne sredine Slobodanom Puzovićem kome su izneli probleme vezane za zagađenje reka i brojne probleme sa kojima se ribari susreću u svom radu.

Dok su njihovi predstavnici razgovarali sa pokrajinskim sekretarom, ribari su pred zgradom Pokrajinske vlade razvukli ribarsku mrežu u kojoj su se nalazile razne gume, kartonske kutije, konzerve i razne druge vrste otpada, kako bi na simboličan način pokazali kako je i koliko zagađena reka Tisa, jer su upravo to što se nalazilo u mreži "ulovili" izvlačenjem mreže.

Pored nebrige o zaštiti reka i vodotokova i sve većem zagađenju istih ribari su kao veliki problem istakli i visinu dozvola za rad i visok iznos poreza i doprinosa koji moraju da plate. "Da bih mogao uopšte da počnem da radim moram da kupim godišnju dozvolu koja košta 2.200 evra, a na to treba dodati i porez i doprinose koji ukupno godišnje iznose oko 2.500 evra, tako da moram da obezbedim najmanje pola miliona dinara da bih moga nesmetano da radim, a niko ne računa mreže i druge ribolovačke materijale koji su izuzetno skupi", rekao je Serda Deneš iz Novog Kneževca koji ribolovom prehranjuje suprugu i njihovo osmoro dece.

Deneš posebne zamerke ima na vodoprivredno preduzeće koje upravlja Tisom za koje je rekao da uopšte ne vodi računa o ribljem fondu, odnosno o poribljavanju i ribljoj mlađi, već da mu je, kako je naglasio, najbitnije da naplati ribolovačke dozvole, a "ne interesuje ih da li će ribari imati šta da ulove".

Alas iz mesta Taraš kod Zrenjanina Miodrag Ćirović kaže da je Tisi postoji veliki broj jakih zagađivača među kojima su kartonare, pivare, šećerane i drugi zagađivači koji otpadne vode ispuštaju u Tisu. "Zbog tako obimnog zagađenja riba je počela da beži iz Tise tako da je nema dovoljno ni za pecarpše, a ne za nas ribare. Mi smo očajni, jer sa jedne strane moramo platiti neopravdano skupe dozvole, a sa druge strane nama ribe da bi mogli zariti novac da platimo te dozvole. Nešto se mora promeniti jer ovako ne može dalje", rekao je Ćirović.

Posle jednosatnog sastanka sa pokrajinskim sekretarom Puzovićem predsednik Asocijacije alasa Srbije Dragoljub Ristić razočarano je rekao kolegama alasima da se ništa konkretno nisu dogovorili. On je dodao da mu je Puzović rekao da će za dve nedelje biti organizovan sastanak sa svim korisnicima voda.

"Ribokrađa i ubijanje ribe električnom strujom je omasovljeno, zagađenja su ogromna, sačekaćemo do tog sastanka, a ako se na njemu ništa ne desi idemo na radikalizaciju protesta. Ići ćemo u Beograd, a ako i to ne urodi plodom idemo dalje pred evropske institucije pa šta nam Bog da", kazao je Ristić.

Radio 021

UPUCAN MILAN BEKO...

SAČEKUŠA Milan Beko upucan ispred kuće sa dva hica, u toku operacija

Biznismen Milan Beko ranjen je u pucnjavi na Senjaku, saznaje "Blic". Kako nezvanično sazanjemo, Beko je ranjen sa dva metka u stomak i grudi. On je odmah prebačen u beogradski Urgentni centar i , kako nezvanično sazanjemo, reč je o ozbiljnim povredama.
Kako nam je rečeno, Beko se trenutno nalazi u operacionoj sali.
 
Prema prvim informacijama iz policije, Beko je upucan u sačekuši ispred svoje kuće. Nepoznati napadač na njega je pucao dok je ovaj ulazio u automobil.
 
Policija traga za napadačem, a uviđaj je u toku.
 
Uskoro opširnije... BLIC

Koliko tačno para nam uzima država!

Mreža za poslovnu podršku je, u okviru šireg istraživanja, na nivou zemalja Jugoistočne Evrope, analizirala koliko je ukupno opterećenje prosečnog zaposlenog građanina u Srbiji državnim porezima, taksama i ostalim dažbinama i koliko od prosečne bruto zarade zaposlenom ostaje za sve životne potrebe.
 Istraživanje je pošlo od podatka da je prosečna bruto zarada u Srbiji u septembru 2014. godine bila 71.221 dinar. Kada se od te sume oduzmu sve dažbine, dolazi se do podatka da 54,8 odsto uzme država, dok zaposlenom za životne potrebe ostane 45,13 odsto.
Prema toj računici poslodavac na ime poreza i doprinosa od prosečne bruto zarade u Srbiji plati 27.246 dinara. Zaposleni u vidu PDV-a kroz kupovinu namirnica, obuće i odeće državi plati 4320 dinara, plus 1312 dinara za komunalne usluge, mobilnu i fiksnu telefoniju, struju, gas.
Zatim je izračunato da zaposleni građanin Srbije prosečno mesečno potroši 1.970 dinara na različite administrativne takse, obnavljanje i vađenje dokumenata, razne troškove državne birokratije.
Posebna stavka bila je i prosečno mesečno opterećenje porezom na imovinu, oko 400 dinara, a za akcize kroz kupovinu nafte i derivata građanin od zarade izdvoji 2.965 dinara. Sve ukupno 39.081 dinar od bruto zarade, koja podsećamo, iznosi 71.221 dinar.
N1 info

SVET NEMOĆAN: Nijedna vakcina protiv ebole ne može da...

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) počela je da analizira više od 120 različitih vakcina protiv ebole, ali se zasad nijedna nije pokazala delotvorna, objavila je ta UN-ova agencija sa sedištem u Ženevi.
Izvor: Morguefile/DodgertonSkillhause
"Jedan od lekova protiv HIV-a, lamivudin, izgledao je kao potencijalno koristan, nakon što je počeo da ga uzima jedan lekar čiji primer su počeli i drugi da slede", rekao je naučnik SZO Martin Frid (Martin Friede).
Ipak, SZO je pregledala dokaze i utvrdila da lamivudin nema nikakvog uticaja na ebolu pa ga ne bi trebalo da se prepisuje.
"Isto se odnosi i na ZMapp, američki lek koji su uzimali zaraženi zdravstveni radnici u SAD koji su na kraju ozdravili", dodao je Frid.
N1 info

POBUNA U SPECIJALNOJ JEDINICI POLICIJE...

U sedištu Specijalne jedinice policije MUP-a Republike Srpske došlo je do pobune, a pripadnici te jedinice traže smenu svog komandanta Peredraga Krajinovića, javila je bijeljinska BN televizija.
Kako se navodi, pobuna traje od juče, a osim smene komandanta jedinice, traži se i sređivanje stanja u Jedinici i poboljšanje statusa njenih pripadnika.
BN TV je javila da je sedište Specijalne policije juče posetio direktor policije RS Gojko Vasić, ali da nije uspeo da postigne nikakav dogovor.

Iz MUP RS su demantovali informacije o pobuni u Specijalnoj jedinici policije.
Novi Magazin

DSS I DVERI ZAJEDNO U...

Sanda Rašković Ivić, predsednica DSS-a.
Dok bivši članovi Koštuničine stranke javnosti predstavljaju delovanje Državotvornog pokreta kao buduće političke stranke, „ostatak” Demokratske stranke Srbije je otišao korak dalje i  najavljuje za početak iduće nedelje dogovor o opozicionom delovanju sa pokretom „Dveri”.
„Reč je o srodnim političkim opcijama koje imaju evroskeptičan i anti-NATO stav i zajedno smatramo da Srbija ne ide u dobrom smeru”, kaže Sanda Rašković Ivić, predsednica DSS-a.
D. Spalović, Politika

BRAMERC: Šešelj može da priča šta hoće mi ako odlučimo...

Lider Srpske radikalne stranke i haški optuženik Vojislav Šešelj biće vraćen u Hag ako Sudsko veće donese takvu odluku, bez obzira na to što on poslednjih dana tvrdi da se neće dobrovoljno vratiti u Hag, izjavio je glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc.
"Video sam izjave da se dobrovoljno neće vratiti u Hag, o čemu je govorio prethodnih dana. Ako Sudsko veće odluči da on bude vraćen u Hag, to će biti međunarodna obaveza koju bilo koja zemlja mora sprovesti", rekao je Bramerc u intervjuu agenciji Anadolija.
On ukazuje da svaki optuženik koji ne poštuje uslove privremene slobode može biti vraćen u Hag u bilo kom trenutku.

"Imali smo ranije situacije gde su ljudi bili u kućnom pritvoru, i nisu poštovali uslove, pa su pozvani u Hag. U slučaju Šešelja, vrlo mali broj uslova je postavljen, ali ako Sudsko veće tako odluči i odredi datum suđenja, zatražiće njegovo prisustvo i to će onda biti obaveza da se pojavi na sudu u Hagu", podvukao je Bramerc.

"Mislim da nije određena bilo kakva zabrana da se Šešelj bavi političkim aktivnostima. Glavni razlog što se našao na privremenoj slobodi je zbog medicinskog stanja", kaže glavni tužilac Haškog tribunala.

On smatra da je suđenje Šešelju počelo loše i tako se nastavilo do samog kraja, za koji kaže da je prilično neizvestan.

Bramerc podseća da je proces počeo sa Šešeljevim štrajkom glađu, nakon čega su imena zaštićenih svedoka objavljena u Šešeljevim knjigama, te da je bilo mnogo prekida u njegovom slučaju.

"Presuda tako nije donesena 30. oktobra 2013. godine kao što je bilo predviđeno. Ipak, presuda Šešelju bi mogla biti donesena negde krajem naredne godine", kazao je glavni tužilac Haškog tribunala.

On ističe da porodice žrtava opravdano mogu biti nezadovoljne i gnevne što Šešelju još nije izrečena presuda i ukazuje da ovo suđenje traje dugo.

"Poslednji svedok Tužilaštva je saslušan na sudu 2010. godine. Vrlo dobro razumem da žrtve ne mogu biti zadovoljne činjenicom da nakon toliko godina još nije donesena presuda u slučaju Šešelj", rekao je Bramerc dodajući da Šešelj šalje poruke mržnje kao što je to radio u ratovima 1990-tih godina.

"Nekada mislite da će, ako neko toliko godina provede u pritvoru, razmisliti o tome šta je radio u prošlosti i šta je govorio. Nekada takvi ljudi postaju mudriji i zreliji, ali to nije bio slučaj sa Šešeljom, koji poslednjih dana mnogo koristi negativni govor mržnje kao što je radio u ratu", kaže Bramerc.

To je, prema njegovim rečima, "zaista žalosno i ima negativan uticaj na region i pomirenje u regionu".

Bramerc, koji boravi u Sarajevu od 12. do 14. novembra, napominje da su porodice žrtava sa kojima se sastao juče veoma razočarane odlukom Sudskog veća da Šešelj bude pušten na privremenu slobodu.

"Porodice žrtava su veoma razočarane i tužne, kao i ja. Krivo im je zbog ovakve odluke Sudskog veća i zbog toga što nema odluke tako dugo", navodi Bramerc.

Ovo je najduže suđenje u istoriji Tribunala i ovo niko ne bi trebalo da uzima kao dobar primer zadovoljenja međunarodne pravde, zaključuje glavni tužilac Haškog tribunala u intervjuu Anadoliji.
Novi Magazin

Kosmajac traži hranu iz...

Dragoslava Kosmajca (61) juče su u beogradskom Okružnom zatvoru posetili supruga Aleksandra i sin Lazar.
Supruga Aleksandra i sin Lazar izlaze iz Centralni zatvor
Ovo je prva poseta porodice nakon što je uhapšen 9. novembra u ranim jutarnjim časovima u porodičnoj vili na Zvezdari. Oni su mu juče, u koferu „samsonajt“ i kesi, doneli paket sa garderobom i sredstvima za higijenu.
 
Kosmajac, za koga je premijer Aleksandar Vučić rekao da je glavni diler droge u Srbiji, juče je poslednji put jeo zatvorsku hranu. Od danas, međutim, doručak, ručak i večeru će dobijati iz restorana van Centralnog zatvora, na šta pritvorenici imaju pravo.

On, takođe, ima pravo na dva sata šetnje, a u ćeliji koju deli sa još jednim pritvorenikom osumnjičenim za lakša krivična dela, ima televizor. Kosmajac nije u „Hajatu“, rezervisanom za osumnjičene pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, već je u nedavno renoviranom delu.

Protiv Kosmajca su tri tužilaštva, Viša tužilaštva u Beogradu i Sremskoj Mitrovici, kao i beogradsko Prvo osnovno, pokrenula pet postupaka za poresku utaju, podstrekivanje na zloupotrebu službenog položaja, prevaru, protivpravno zauzimanje zemljišta i falsifikovanja isprava.

Pritvor mu je određen u postupku koji vodi Više tužilaštvo u Beogradu i gde je jedino imao priliku da iznese odbranu, ali je to odbio, jer nije bio prisutan njegov izabrani branilac, već advokat po službenoj dužnosti.

U Prvom su rekli za „Blic“ da će Kosmajac svoju odbranu kod njih izneti kasnije, u zavisnosti od položaja u krivičnom postupku koji se vodi pred Višim tužilaštvom.
 
Bivši cimer iz Zabele: Bio je cinkaroš
 
Dragoslav Kosmajac
Razbojnik Z. M. proveo je tri godine u istoj ćeliji sa Dragoslavom Kosmajcem u prvom paviljonu zatvora Zabela. On je u požarevačkom zatvoru u istoj sobi sa Kosmajcem bio od 1973. do 1976.
- Tada je nama rekao da je u zatvoru zbog silovanja. Najpre je bio fin, kulturan, učtiv, a zatim smo svi otkrili njegove osobine koje se ne poštuju u zatvoru - počinje priču naš sagovornik.
Kosmajac nije želeo da se druži ni sa jednim zatvorenikom, bio je povučen, ali se raspitivao za svakog i to prenosio čuvarima.
- Za svaku tuču i problem čuvari su saznavali preko njega. Tako im je postao miljenik. Imenovali su ga za sobnog starešinu i tako je dobio povlastice. Odgovarao je za stanje u ćeliji i izveštavao čuvare. Ali, bio je loš čovek. Ni zatvorenici sa njim nisu hteli da pričaju, znali su da ima zaštitu, svi su ga se klanjali. Ne iz straha, već iz prezira - priča Z. M.
Kosmajac je odbijao šetnje i izlaženje iz ćelija, ali je stalno tražio nove knjige za čitanje.
- Rekao je da želi da pročita sve što je propustio. Čitao je mahom knjige Ive Andrića - priča sagovornik „Blica“.
  Blic online

VIDEO - Prošetala gradom samo u tangama ali niko nije primetio da...

Da se devojka prošeta centrom bilo kojeg grada samo u tanga gaćicama nema čoveka koji to ne bi primetio. Ipak, baš to se desilo zgodnoj plavuši koja se ulicama Njujorka prošetala samo sa gaćicama i nacrtanim pantalonama na sebi.
Koliko oslikavanje tela može da bude verno pokazala je ekipa koja na Jutjubu ima kanal ModelPranksters. Oni su obukli devojku u tanga gađice i uz pomoć četkica, boje i vešte umetničke ruke nacrtali farmerke.
Nakon toga, izašla je na ulice Velike jabuke da vidi da li će i koliko pažnje privući.
Ekipa sa Jutjub kanala kaže da su sve izveli kao svojevrsni sociološki eksperiment kako bi utvrdili koliko ljudi obaziru na svoje okruženje.
U odbranu prolaznika, „farmerke“ na plavuši izgledale su izuzetno verno i savršeno osenčene odavale utisak da su stvarne.
RTS

Subvencije po hektaru ubuduće će biti...

NOVI SAD - Bez obzira na to što je rebalansom budžeta smanjena agrarna kasa za četiri milijarde dinara, subvencije kao i premije u poljoprivrednoj proizvodnji za ovu godinu neće biti smanjene, kažu u Ministrsvu poljoprivrede. Predlažu da ubuduće kriterijum za direktna davanja po hektaru u iznosu od 100 evra bude veličina poseda do 20 hektara.
Po Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju pravo na subvencije po jedinici obradive površine u biljnoj proizvodnji imaju fizička i pravna lica i to za veličinu zemljišnog poseda do najviše 100 hektara.
RTV (Jan Valo)
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da će predložiti Ministrsvu finasija da i naredne godine budu isplaćivane subvencije po hektaru ali samo za veličinu poseda do 20 hektara, kako bi se racionalnije trošio državni novac ali i video učinak u podsticanju biljne proizvodnje.
Miroslav Grubanov, poljoprivrednik iz Crepaje rekao je za RTV da se to moglo i očekivati jer su u sistem podsticaja obuhvaćena i pravna lica koja su i odnela najviše državnog novca.
Miroslav Ivković, ratar iz Novog Žednika, smatra da nije u redu da se ograniči davanje subvencija do 20 hektara jer upravo veliki robni proizvođači i pune nacionalni budžet. On dodaje da se u Evropskoj Uniji ide na ukrupnjavanje poseda i stimulisanje rovne proizvodnje.
"Ukoliko se smanji subvencija na veličinu poseda do 20 hektara to će se odraziti i na poslovanje ne samo farmi , već i prerađivačkih kapaciteta i drugih institucija koje su povezane za oblast stočarstva", kaže Sanja Bugarski predsednica Centralne asocijacije proizvođača mleka Vojvodine.
Poljoprivrednici kažu i to da su svesni ekonomske situacije u kojoj se nalazi država i da treba analizirati efekte državnih davanja.
Pitaju se i da li je Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju uopšte održiv s obzirom na najavljene mere štednje u agraru a koji je, podsetimo, upravo donet da bi poljoprivrednicima omogućio predvidljivost u poslovanju.
RTV

Broj nezaposlenih u Srbiji je...???

BEOGRAD - Broj nezaposlenih na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje smanjen je za osam meseci za 52.000 nezaposlenih, kaže Zoran Martinović.


Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje je rekao da je poslednja anketa koja je urađena za treći kvartal pokazala da je stopa nezaposlenosti spuštena ispod 20 posto, što je i bio cilj države.
"Stopa nezaposlenosti u ovom trenutku iznosi 17,6 posto, što je najniže u poslednjih nekoliko godina. Ova stopa je niža za 3,3 posto u odnosu na prvi kvartal ove godine", kaže Martinović, naglašavajući da je stopa nezaposlenosti u aprilu 2012. godine, iznosila 26 posto.
Martinović je naveo da je u poslednjih osam meseci smanjen broj nezaposlenih na evidenciji NSZ, pa u odnosu na februar ove godine, na evidenciji je 52.000 nezaposlenih lica manje, a ukupno ih u Srbiji ima 741.000.
"U prvih deset meseci je zabeleženo 192.000 zapošljavanja, što je povećanje od 8,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Tako da nedvosmisleno možemo zaključiti da se smanjuje broj nezaposlenih, a povećava broj zaposlenih lica", rekao je Martinović.
On je naveo da će NSZ preko svojih programa, kroz aktivne mere zapošljavanja, do kraja godine biti obuhvaćeno oko 6.000 ljudi, od čega 2.500 sa invaliditetom, a filijala u Kraljevu će dobiti 21 milion dinara za zapošljavanje 250 ljudi.
www.gdeinvestirati.rs

Katolička crkva u Hrvatskoj dobila od države...

Katoličkoj crkvi u proteklih 10 godina iz državnog budžeta Hrvatske isplaćeno je šest milijardi kuna, ili oko 750 miliona evra, dok su sve ostale verske zajednice, poput srpske pravoslavne, jevrejske i islamske dobile ukupno 202,8 miliona kuna, odnosno 25,3 miliona evra.
Katedrala u Zagrebu
Ovaj podatak je prvi put dostupan javnosti pošto je Vlada Hrvatske odgovorila na poslaničko pitanje predsednice Laburista Nansi Tireli, prenosi Jutarnji.hr.
 
Vlada je detaljno i transparentno odgovorila koliko je od 2003. do kraja 2013. godine novca izdvojeno za sve verske zajednice, posebno za Katoličku crkvu, sa svih stavki budžeta.
 
Portal Jutarnji.hr konstatuje da građani Hrvatske godišnje finansiraju Crkvu sa 600 miliona kuna, dok siromašni građani kroz socijalnu pomoć godišnje dobiju tek oko 550 miliona. 
Blic online

Sprečite mozak da previše razmišlja zato što je to put do...

Trudimo se da budemo dobro raspoloženi kako znamo i umemo, ali ipak nas sve ponekad zahvati klupko negativnih misli, a odatle je samo korak do vrtloga osećaja težine u životu.

 
Psiholog, autorka, i doktorka Keli Nef pomogla je mnogima sa ovim problemom, predloživši tri praktična načina za odmor mozga koji radi i više nego što bi trebalo...

1. Manje pričajte
"Toliko je ljudi koji previše razmišljaju, posebno žena, koje kada imaju neki problem jednostavno ne mogu a da ne razgovaraju o tome iznova i iznova. Iako je u većini slučajeva dobro razgovarati o svojim brigama, nekada je to mnogo stresnije rešenje, posebno ako osoba sa kojom razgovarate takođe previše razmišlja, te onda zajedno diskutujete u najsitnije detalje figurativno proživljavajući negativne situacije. Može se čak dogoditi i da se toliko iznervirate da posle razgovora imate utisak da vam je teže nego što vam je pre razgovora bilo.

Kada se dva koruminatora krenu u raspravu, oboje su u situaciji da iz razgovora izađu sa većom dozom stresa nego pre samog razgovora, što i istraživanje pokazuje, a otuda i relativno novi konstrukt u psihologiji - ko-ruminacija. I zato, ako stvarno imate potrebu da razgovarate o onome što vas muči, uvek možete to da zapišete i tako sve "isterate" iz svoje glave. Kasnije vam se zapisane muke mogu učiniti smešne, jer nije bilo realnog razloga za muku već je sve začeto u mozgu koji isuviše radi. Meni je ovakva vrsta vođenja dnevnika izuzetno pomogla," kaže Keli.

2. Potrudite se da budete zauzeti
"Ne znate šta da radite a da ne mislite? Pre svega, dišite kako bi umirili duh i telo. Zatim, ako biste voleli da radite i nešto energičnije - samo napred. Najbolje bi bilo u takvim situacijama kada bi mogli da radite nešto što je fizički zahtevno. Šetajte, radite jogu, idite na plivanje, trčanje... Sve ove aktivnosti će vam biti od velike pomoći, jer vam neće dozvoliti da se zaustavite razmišljajući o nečemu što će vam samo podići novo stresa i briga. Ukoliko niste takav tip, nađite aktivnost koja vas isključivo mentalno održava u opuštenom stanju ali i ne dozvoljava da se upustite u loše stare navike prevelikog razmišljanja. Na primer, igrajte karte, crtajte, pravite nešto poput nakita, odeće, bilo šta. Možda otkrijete neki skriveni talenat što će vam pomoći da upoznate nove ljude, možda promenite karijeru, u svakom slučaju - skretanje pažnje na ovaj način će vam doneti više dobrog nego što bi previše razmišljanja."
3. Predajte se univerzumu
"Kada brinemo, suštinski se nadamo da će nam 'svi konci bitu u rukama' odnosno da ćemo moći sami da kontrolišemo određene situacije. Želimo da se sve odvija tokom koji sami zamislimo, a ako ne bude tako, plašimo da će nešto poći naopako. U realnosti - ljudi imaju malo kontrole nad onim o čemu brinu (tuđem ponašanju, postupcima... ), a briga i preterano razmišljanje je neće povećati. Tako da imamo uvek dve opcije: možemo brinuti, a možemo i da prihvatimo sve tako kako je i da vidimo kako će se prirodno odvijati. Univerzum je od nas i mudriji i stariji, nije uopšte loša ideja da mu se i prepustimo.

Prepuštanje inače nije predaja, već samo odraz sposobnosti da budemo fleksibilni i ne plivamo uzvodno. 'Prepustite se' u smislu 'opustite se' i bićete upravo tamo gde bi i trebalo da budete", kaže Keli.
Novi Magazin

DROBNJAK: Feketić se ne sme...

Putari su spremni za održavanje oko 15.000 kilometara putne mreže tokom predstojeće zimske sezone, izjavio je v.d. direktor Puteva Srbije Zoran Drobnjak i poručio da se neće ponoviti scenario sa početka godine kada je kod Feketića bio zavejan autoput.
Drobnjak je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen plan rada Zimske službe Puteva Srbije, koja će raditi od sutra do 31. marta, istakao da će se tokom ove zime na vreme zatvarati kritične deonice kako ne bi dolazilo do blokade saobraćaja usled snežnih nanosa, jakih padavina i vetra.
Putevi Srbije su otvorili dva nova punkta: Subotica - jug i Vrbas, s obzirom da je to kritična deonica, a nabavili su i dve PVC mreže dužine od po tri kilometra koja će se postavljati pored autoputa kako ne bi vetar nanosio sneg.
Na autoputu kod Feketića je početkom februara ove godine više od 16 sati bilo zarobljeno oko 1.000 ljudi u vozilima. Početkom godine je, takođe, bio zavejan put čenta - Perlez kod Zrenjanina i tom prilikom su u snežnim nanosima bili zarobljeni kamioni i automobili.
Drobnjak je kazao da će na vreme tražiti od Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infastrukture da se zatvore svi putni pravci za koje se očekuje da će biti zavejani. Putevi Srbije, takođe, traže da vlada ovlasti to javno preduzeća da može i bez Ministarstva u saradnji sa Saobraćajnom policijom da zatvara kritične putne pravce.
Drobnjak kaže da je za održavanje puteva tokom jedne zimske sezone potrebno oko tri milijarde dinara i naveo da je za prošlu zimsku sezonu utrošeno oko 2,4 milijarde, dok je tokom zime 2011/12 potrošeno 3,7 milijardi dinara.
On je kazao da je Putevima Srbije godišnje potrebno ukupno 300 milina evra za održavanje puteva da bi mogli da funkcionišu kako treba, dok sada raspolažu sa 140 miliona evra od putarine i sa oko 60 miliona od subvencija, tako da im nedostoje 100 miliona evra. Kako je rekao, država bi trebalo ponovo da vrati izdvajanje dela akcize na naftne derivate za održavanje puteva, koje je bilo ukinuto 2012. godine, do kada se izdvajalo 20 odsto.
Izvor: N1