недеља, 26. октобар 2014.

STANITE SA KUKURUZOM ZBOG PŠENICE

Novi Sad -- Poljoprivrednici bi trebalo nakratko da prekinu berbu kukuruza i poseju pšenicu, izjavio je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Jovan Crnobarac.
Foto: Freeimages
Podsećajući na to da optimalni setveni rok ističe krajem oktobra, on je naglasio da kašnjenje u setvi hlebnog žita ima negativnije posledice nego produžena berba kukuruza.
Zbog nepovoljnih vremenskih prilika, odnosno čestih padavina u ovom mesecu, ratari su prinuđeni da odlažu berbu najrasprostranjenije domaće žitarice a time i setvu pšenice na onim njivama na kojima je skinut kukuruz.

Crnobarac preporučuje da oni proizvođači koji su planirali da seju pšenicu na određenim površinama koje su im sad pod kukuruzom, čim to vremenski uslovi dozvole prekinu berbu, pripreme oranice i poseju pšenicu, a potom dovrše berbu kukuruza.

On je ocenio da ove česte i obimne kiše neće naneti veće štete kada je reč o prinosu kukuruza koji je još ranije formiran, kao i da ne bi trebalo da bude ugrožen kvalitet zrna ali je ponovio da je to "odugovlačenje" berbe problematično pre svega zbog odlaganja setve pšenice.

Ova kišna godina odgovarala je većini jarih useva tako da smo imali vrlo dobre pa čak i rekordne prinose soje i suncokreta a slične su prognoze i za rod kukuruza, napominje Crnobarac.

On istovremeno očekuje da će ratari u Srbiji i ove jeseni zasejati uobičajene površine pod pšenicom, uprkos tome što ta proizvodnja ne ostvaruje poslednjih godina neki veći profit, jer je hlebno žito neophodan usev u plodoredu i važno je sejati ga zbog mnogih drugih razloga.
B92

TRAGEDIJA U BAČKOJ TOPOLI: Radnici umrli u jezivim mukama

Mesto nesreće... Fabrika u Bačkoj Topoli
Autor:
Iso Ž. (30) i Predrag K. (29) u eksploziji kotla u Industriji mesa zadobili opekotine, od kojih su izdahnuli u novosadskoj bolnici

BAČKA TOPOLA - Predrag K. (29) iz Karađorđeva i Iso Ž. (30) iz Tomislavca kod Bačke Topole preminuli su od povreda zadobijenih u eksplozije kotla za kuvanje hrane u Industriji mesa „Topola“, koja se dogodila 16. oktobra!
Nakon nesreće mladići su s teškim opekotinama prevezeni u bolnicu u Novom Sadu, gde su, nažalost, posle nekoliko dana izdahnuli.

Kako nezvanično saznajemo, eksplozija se dogodila na kotlu dugačkom oko šest metara, koji služi za konzerviranje hrane. Komšija nastradalog Predraga, koji nije želeo da mu se objavljuje ime, ispričao je da je Predragov i Isin posao bio da kontrolišu pritisak u tom kotlu.

Potpuno ošureni

- U taj kazan se ubacuju konzerve koje se kuvaju na temperaturi od oko 120 stepeni i pod pritiskom od 2,5 bara. Tog 16. oktobra, oko deset sati ujutro, iz kotla je iznenada počela da šiklja para, a pritisak u kazanu je počeo velikom brzinom da raste. Predrag i Isa su pokušali da spolja ohlade kazan i da otvaraju ventile kako bi smanjili pritisak, ali tada je došlo do eksplozije, tačnije iz kotla je počela da šiklja para. Dvojica radnika bila su potpuno ošurena! Zadobili su opekotine trećeg stepena, ali su ipak nekako uspeli da istrče iz prostorije u kojoj je bio kazan i da pozovu pomoć. Predrag je bio toliko ošuren da su mu otpadali delovi kože! Kasnije smo od lekara saznali da je imao opekotine na 93 odsto tela, a od bolova se onesvestio pred bolnicom i više se nije budio. Stanje mu je bilo zaista teško i on je izdahnuo 22. oktobra - ispričao je komšija.

Naš sagovornik dodaje da je Iso imao opekotine na oko 60 odsto tela.

- Svi smo se nadali da će nekako uspeti da se izvuče, ali, nažalost, on je prekjuče izdahnuo. Predrag je živeo s roditeljima i mlađom sestrom, dok je Iso živeo s majkom i sestrom, otac mu je preminuo pre više od deset godina. I jedna i druga porodica su u šoku. Obojica su bili pošteni i dobri momci i niko od nas ne može da veruje da ih više nema - rekao je komšija i prijatelj nastradalih mladića.

Policija potvrdila

Da se eksplozija u pogonu Industrije mesa „Topola“ zaista dogodila, potvrđeno je za Kurir u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

- Policija je obavila uviđaj i izveštaj je predat Osnovnom javnom tužilaštvu, a o događaju je obaveštena i inspekcija rada - rekli su za Kurir u MUP Srbije.

Reporteri Kurira pokušali su juče da stupe u kontakt i s nadležnima u Industriji mesa „Topola“, ali nam je pripadnik obezbeđenja, koji se javio na telefon, rekao da nadležne zovemo u ponedeljak i da ne može da nas poveže ni sa kim ko bi mogao da nam da zvaničnu informaciju.
Nastradali na radnom mestu... Iso Ž. (levo) i Predrag K. Nastradali na radnom mestu... Iso Ž. (levo) i Predrag K.
Sve uzalud
ŽALILI SE DA JE KOTAO NEISPRAVAN

Sagovornik Kurira kaže da mu se Predrag požalio da su pre izvesnog vremena dobili kotao koji je bio rashodovan.

- Ispričao mi je da se u poslednjih mesec dana nekoliko puta žalio objašnjavajući da kotao ne radi kako bi trebalo, ali da ga niko nije slušao. Nažalost, sad je odneo dva mlada života - ispričao je naš sagovornik.

Kurir

KROZ UDRUŽIVANJE DO BOLJE ORGANSKE PROIZVODNJE

Kako prenosi RTS, najveći broj zemljoradnika, da bi preživeli, snalazi se kako zna i ume. Nemaju mogućnosti da im bilo ko pomogne, recimo, ponudom za dugotrajniji otkup tržišnih viškova proizvoda ili savetima. U vreme kada se ukidaju carine na uvoz prehrambenih proizvoda stručnjaci predviđaju da će oni sa malim posedom teško opstati. Za razliku od njih, proizvođači organske hrane uglavnom imaju svoja udruženja.
Diplomirani mašinski inženjer Aleksandar Subotić iz Bukovca kod Sombora ostao je pre tri godine bez posla. Nije sedeo skrštenih ruku, prodao je vikendicu i na očevini započeo organsku proizvodnju voća i povrća. Poštujući stroga pravila u proizvodnji, posadio je kod nas malo poznatu žbunastu višegodišnju voćku godži, poreklom sa Tibeta, koja se za sada gaji na desetak plantaža.
"Moraću da se udružim jer možda sa nekim klasterima ili nekim mogućnostima dođem do rešenja. Ja za sada ne vidim ni od koga pomoć jednostavno ostavljen sam sam sebi", kaže Aleksandar Subotić iz Bukovca kod Sombora.
Da ne bi bili ostavljeni sami sebi u Telečki kod Sombora, pre osam godina osnovano je udruženje "Ekozemlja" u koje je učlanjeno 17 porodica koje na 70 hektara bez upotrebe hemije proizvode ratarske i povrtarske biljke.
"Imamo takvu količinu svake kultura da je možemo ponuditi na tržište. Niko neće malu količinu da kupi. Zajedno kupujemo seme, zajedno prodajemo našu robu. Mi plasiramo najveću količinu robe u Nemačku", navodi Valerija Balint iz udruženje "Ekozemlja" Telečka.
Organski proizvodi su u proseku skuplji za dvadesetak odsto, ali imaju tržište. Tako su u udruženju "Ekozemlja" prodali soju odgajenu bez hemije za 65 dinara po kilogramu, što je tridesetak dinara skuplje od soje iz konvencionalne proizvodnje.
"Mi imamo kvalitet, imamo proizvode koji se traže, to treba da iskoristimo ali neće moći bez udruživanja. Tako udruženi smanjiće sebi troškove, moći će da izađu na druga tržišta", kaže Nada Mišković iz Nacionalne asocijacije za organsku poljoprivrede.
U Evropskoj Uniji 45 odsto prometa hrane ide preko kooperativa, a najviše u Finskoj - 75 odsto. Sledi Holandija sa samo nekoliko procenata manje. 
RTS
Pripremio Radomir Vitanović

Belorusija zabranila uvoz mesa iz Crne Gore zato što...

Belorusija je privremeno zabranila uvoz goveđeg i svinjskog mesa i mesnih proizvoda iz Crne Gore, nakon što je iz Rusije saopšteno da se na carinskom prostoru koje deli i sa Belorusijom, preko Crne Gore reeksportuje meso sa evropskog tržišta, koje je pod embargom.

Iz beloruskog Ministarstva poljoprivrede saopšteno je i da su registrovani prvi slučajevi tzv. afričke svinjske groznice u delu Ukrajine, kao i da su iz tog razloga uvedene preventivne kontrole niza mesnih proizvoda iz te zemlje a zabrana se ne odnosi na polutke i četvrtine.
Ruska agencija RIA novosti nedavno je saopštila da je tamošnji nadzorni organ za poljoprivredne proizvode odlučio da ukine uvoz kuvanog mesa iz Crne Gore, zbog reeksporta mesa s tržišta EU, s izuzetkom polutki i delova butki.

Rusija je odobrila uvoz polutki iz Crne Gore 13. oktobra, ali je nadzorni organ za poljoprivredne proizvode Rusije od tada zabeležio nekoliko slučajeva reeksporta proizvoda iz EU.
www.021.rs

ZAKUP ZEMLjE U DRŽAVNOJ SVOJINI Stočarima njive skupe

Stočari iz Kuzmina, Martinca, Laćarka i Sremske Mitrovice nezadovoljni su cenom državnih oranica koje je za njih, kao zakupce, „odrezalo“ resorno ministarstvo
SREMSKA MITROVICA - Stočari iz Kuzmina, Martinca, Laćarka i Sremske Mitrovice nezadovoljni su cenom državnih oranica koje je za njih, kao zakupce, „odrezalo“ resorno ministarstvo. Žale se da nisu u mogućnosti da se uklope u cenu od 40.000 do 50.000 dinara po hekatru i neće da se nadmeću sa ratarima. Gradska uprava za poljoprivredu, inače, ponudila je stočarima više od 4.000 hektara državnih njiva, ali su ranijom cenom, kažu, stočari sami sebi „skočili u stomak“.
- Kako da se uklopim? Cene svinja i goveda su po svetskim standardima, a zakup državnih njiva „papren“. Kao, daju nam prednost pri zakupu državnih oranica, a gde smo tu mi sa našim proizvodom, mesom - kivan je Lazar Medić, stočar iz Laćarka.
Više od stotinu sočara iz Kuzmina, Laćarka, Martinca, Ležimira, Mačvanske i Sremske Mitrovice, kao i oni iz Jarka i Bešenova, izražava nezadovoljstvo ponudom iz Gradske uprave za poljoprivredu u Sremskoj Mitrovici da im bez licitacije, na osnovu prava prečeg zakupa, ponudi 4.125 hektara obradivih državnih oranica.
- Cena naše predosti košta između 20.000 i 70.000 dinara po hektaru, u zavisnosti od kvaliteta. U proseku to je od 40.000 do 50.000 dinara za hektar. Mnogo brate! Bolje da nam ovako država ne pomaže. A gde smo mi tu sa našim proizvodom, mesom - pita se stočar Zoran Obradović iz Sremske Mitrovice.
U Gradskoj upravi za poljoprivredu našli su se u mat poziciji. S jedne strane stalo im je da državne oranice daju pod zakup, dok s druge, razumeju stročare da im je cena visoka. Ipak, pomalo krive i same stočare jer su pre tri godine skupo izlicitirali oranice, a početne cene, podsećaju, određuje Ministarstvo poljoprivrede na osnovu prošlog zakupa.
- Bez jasnog stava Ministarstva poljoprivrede nećemo ništa da preduzimamo - naglašava Vladimir Nastović, načelnik GU za poljoprivredu, uz upozorenje da će ako stoačari nisu zadovoljni ili zainteresovani, licitaciju zemlje ponuditi ratarima.

ČEKAJU ODGOVOR MINISTARSTVA
STOČARI nisu bili lenji, „presavili su tabak“, te poslali pismo ministru poljoprivrede kako bi ga upoznali sa, po njihovom mišljenju, previsokom cenom zakupa državnih oranica i istovremeno niskim otkupnim cenama njihovih svinja i goveda.
Novosti online

KAKO DA REGISTRUJETE STARI TRAKTOR?

Čačak -- Policijska uprava Čačka saopštila je da je omogućena registracija traktora i priključnih mašina starijih od pet godina za koje vlasnici nemaju dokaz o poreklu. 

Foto: Tanjug
PU u Čačku obavestila je građane da je dopunama Pravilnika o registraciji motornih i priključnih vozila omogućena registracija traktora, priključnih vozila za traktor, motokultivatora i radnih mašina namenjenih za radove u poljoprivredi starijih od pet godina za koje vlasnici nemaju dokaz o poreklu i vlasništvu vozila i dokaz o izmirenim carinskim i poreskim obavezama.

Dopunama Pravilnika, za registraciju navedenih vozila potrebni su dokazi o bavljenju poljoprivrednom prizvodnjom, o tehničkoj ispravnosti vozila i uplati propisanih troškova, kao i overene izjave dva svedoka, uz obaveznu polisu i lični kartu " za fizička lica, odnosno dokaz o upisu u registar " za pravna lica.

Pod ovim uslovima registracija se može obaviti najkasnije do 30.decemra 2015. godine, dodaje se u saopštenju.
B92