Organskom proizvodnjom u Srbiji bavio
se prošle godine 1.281 proizvođač, što je za 220 više nego prethodne
godine, a ukupna površina pod ovom proizvodnjom iznosila je 8.228
hektara, odnosno 1.888 hektara više u odnosu na 2012.
Ovo su podaci Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prezentovani na otvaranju 10.
međunarodnog festivala organskih proizvoda "Biofest" u Subotici.
Najviše se izvozi voće niskog stepena
prerade - koncentrati voćnih sokova, sušena kupina, višnja, malina,
bilje i pečurke, kao i smrznuta šljiva, malina, kupina, jagoda, višnje i
pire od dunja.
RTV (Predrag Nešković)
Najveća vrednost izvoza u 2013. godini ostvarena je izvozom u Nemačku, Holandiju, SAD, Veliku Britaniju i Švajcarsku.
Po podacima Ministarstva finansija i
Uprave carina, prošle godine je izvezeno 7.100 tona organskih proizvoda,
u vrednosti od 10,7 miliona evra.
Udeo površina pod organskom proizvodnjom u ukupnom korišćenom poljoprivrednom zemljištu iznosi 0,23 odsto.
Najviše površina je pod žitaricama –
2.273,4 hektara. Sledi industrijsko bilje sa skoro 673 hektara, zatim
povrće, krmno bilje, voće, lekovito i aromatično bilje...
Što se tiče organske stočne proizvodnje,
dominiraju ovce sa nešto više od 4.000 grla, slede goveda čiji broj
premašuje 2.100 grla, pčele sa više od 1.900 društava i živina sa 1.390
jedinki.
U delu podsticaja, organski
poljoprivredni proizvođači mogu računati, između ostalog, na 40 odsto
veće subvencije u odnosu na konvencionalnu proizvodnju.
Organska proizvodnja u Srbiji našla se i
u izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije u evropskim
integracijama, gde je konstatovano povećanje površina pod organskom
proizvodnjom.
Takođe je ocenjeno da postoji znatan potencijal za budući razvoj, ali i ocenjeno da je nacionalni plan još uvek bez napretka.
RTV
Нема коментара:
Постави коментар