BEČEJ -
Po nepisanom pravilu svake jeseni,
nakon žetve, sa vojvođanskih oranica dižu se oblaci dima, a vatra guta
strnjiku i druge ostatke iza kombajna. Ove jeseni, bar do sada, u
atarima opštine Bečej slika je sasvim drugačija.
Nakon leta, sa natprosečnim
padavinama i jeseni u kojoj su žetveni radovi počeli sa zakašnjenjem, a
mnogi još uvek i traju na njivama u okolini Bečeja nema prošlogodišnjih
požara koji gutaju hektare i hektare. Po mišljenju člana opštinskog veća
Bečeja zaduženog za poljoprivredu Dr Anđelka Miškovića na izostanak
paljenja njiva utiče i velika vlaga kako u biljnim ostacima tako i u
samoj zemlji. Međutim za njega paljenje njiva nije crno beli svet.
"Pre svega bili smo svedoci da smo ove
godine imalu ogromnu najezdu glodara. Stručne službe prebrojale su 90
hiljada rupa po hektaru. Takvu najezdu glozdara, odnosno kalamitet,
nemoguće je suzbiti na uobičajen način hemijskim sredstvima. Preterana
upotreba rodenticida, odnosno hemijskih sredstava, je izuzetno loša koja
se ordražava na zdravlje i divljači i svega ostalog. Zbog toga smo i
predložili Upravi za zaštitu bilja, da se u određenom momentu
kontrolisano pali, kako bismo visokim temperaturama uništili najezdu
glodara. Bili ste svedoci, na njivama PIK-a Bečej, gde su miševi pojeli
150 hektara žitarica", kaže Dr Anđelko Mišković.
Zakon je, međutim, izričit. Zabranjuje
svako paljenje na njivama pa čak i u prisustvu vatrogasaca kako je pre
dve godine poslano uputstvo bečejskim paorima upravo iz opštinskog
odeljenja za poljoprivredu. Dr Mišković misli da bi Zakon morao biti
fleksibilniji jer se žetveni ostaci odavno ne koriste za stočnu ishranu
što itekako utiče i na najezdu insekata. .
"Mi nemamo mehaničko uništavanje
insekata u smislu snižavanja temperature i izmrzavanja njihovih jaja i
legla. Kada nemate jaku zimu insekti preživljavaju a pogotovo kada imate
veliku bio masu koja zaostaje iza useva. Raspadanjem te organske
materije na mikro nivou stvaraju se više temperature gde oni mogu da
prežive. Tako svake godine imamo sve veći napad insekata što stvara
potrebu za sve više i više hemijskih sredstava za njihovo uništavanje",
objašnjava dr Anđelko Mišković.
Zakon je zakon a život, često, nešto
drugo. Po rečima Miškovića milioni glodara, koji su ostali u svojim
leglima na njivama naredne godine mogu napraviti daleko veću štetu od
one kada su opustošili brojne oranice u Vojvodini.
RTV
Нема коментара:
Постави коментар